PARIZ – Izbor proevropski orijentisanog centriste Emanuela Makrona za francuskog predsjednika, a ne njegove protivnice iz redova ekstremne desnice Marin Le Pen, pobjeda je nad populizmom i olakšanje je za Evropu, ali na najmlađem šefu francuske države ostaje još mnogo toga, ocijenila je francuska štapma.
Dnevnik Mond vidi „nekoliko razloga za relativizovanje uspjeha” Makrona na predsjedničkim izborima.
„Mnogi Francuzi nisu glasali za kandidata već protiv ekstremne desnice”, navodi list i dodaje da je u drugom krugu predsjedničkih izbora zabilježen rekordni nivo apstinenata, belih ili nevažećih listića.
Za ljevičarski dnevnik Liberasion, pobjeda Makrona jeste pobjeda, ali „pod pritiskom”.
Veliki broj apstinenata, uprkos opasnosti da bude izabran kandidat Nacionalnog fronta, „znak je nezadovoljstva novim predsjednikom”, navodi Liberasion.
Desno orijentisan dnevni list Figaro povodom pobjede Makrona piše o izbornim „nijansama” i takođe navodi da je od 1969. godine juče zabilježen najveći broj apstinenata, kao i da se izborno tijelo podijelilo na četiri bloka.
Figaro predviđa da će za novog predsjednika predstojeći parlamentarni izbori biti teški, dok je ekonomski dnevnik Eko pozdravio „izbor nade” i novo „mlado i hrabro lice Francuske”.
Za dnevnik blizak Komunističkoj partiji, Imanite, „počinje nova bitka” u svjetlu borbe protiv „liberalne politike koju je najavio novi šef države”.
Emanuel Makron je pokrenuo zemljotres u Francuskoj – prije samo godinu dana on je bio član vlade jednog od najnepopularnijih režima u istoriji te države, a sada, u 39. godini je pobijedio na predsjedničkim izborima, porazivši prvo kandidata popularnog lijevog centra, zatim desnog centra i konačno ekstremnu desnicu, piše Bi-Bi-Si.
Posrećilo mu se, u to nema sumnje, Emanuela Makrona su do pobjede nosili vjetrovi sreće, ocjenjuje britanski javni servis.
Skandali kandidata desnog centra Fransoa Fijona i socijalističkog kandidata Benou Amona doveli su do toga da pretrpe poraz kada su do tada njihovi glasači, počeli da gledaju na drugu stranu.
„Baš mu se posrećilo, zato što se suočavao sa situacijom koja je bila potpuno neočekivana”, rekao je Mark Olivije Padi ispred pariske organizacije eksperata „Tera nova”.
Makron je mogao da igra na kartu socijalista, ali je shvatio da bi se glas partije nakon toliko godina na vlasti i sumornih ocjena javnosti, uvijek borio da se čuje.
„Bio je u mogućnosti da predvidi priliku tamo gdje niko nije”, naveo je Padi.
Proučio je političke pokrete u drugim državama Evrope – „Možemo” u Španiji, italijanski pokret „Pet zvjezdica” i uvidio da ekvivalent tome koji predstavlja silu političke promjene ne postoji u Francuskoj.
Njegov prvi poduhvat bio je „Veliki marš”, kada je mobilisao aktiviste svog pokreta koji su bili puni energije, ali bez iskustva i u sve većem broju. „Poslali su ljude da pokucaju na 300.000 vrata”.
Volonteri ne samo da su dijelili flajere, nego su napravili 25.000 detaljnih intervjua od po 15 minuta sa glasačima širom države.
(Beta-AFP-RTS)
Inauguracija u nedjelju
PARIZ – Odlazeći francuski predsjednik Fransoa Oland izjavio je juče da će inauguracija njegovog naslednika Emanuela Makrona biti u nedjelju.
Oland je juče na ceremoniji povodom 8. maja, Dana pobjede, kod Trijumfalne kapije u Parizu, prisutvovao zajedno sa novoizabranim proevropski orijentisanim predsjednikom.
Oland je rekao novinarima da će dužnost svom nasledniku predati u nedjelju u Jelisejskoj palati.
Francuski mediji su prenijeli da su juče ispred Trijumfalne kapije mogli da se vide brojni dobronamjerni gestovi odlazećeg predsjednika prema Makronu.
Njihovo jučerašnje pojavljivanje je, kako se navodi, skoro odavalo utisak da dvojica zvaničnika imaju odnos oca i sina.
Oland je rekao da sa „mnogo emocija” prisustvuje ceremoniji, ali da se tako osjeća i zbog toga što u protokol može da uputi Makrona, svog bivšeg ministra ekonomije i novog predsjednika.
Inauguracija će biti održana tačno nedjelju dana poslije drugog kruga izbora, na kojima je Makron osvojio 65,10 odsto, a kandidatkinja ekstremne desnice Marin Le Pen 33,90 odsto glasova. (Beta)
Merkel: Makron predstavlja nadu miliona Evropljana
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da milioni Evropljana računaju na uspjeh izabranog predsjednika Emanuela Makrona.
„Makron predstavlja nadu miliona Francuza i velikog broja ljudi u Njemačkoj i širom Evrope”, izjavila je Angela Merkel i dodala da je veoma zadovljna njegovom pobjedom, prenio je AFP.
On je predvodio hrabru proevropsku kampanju, otvoren je prema svijetu i odlučno podržava socijalnu tržišnu ekonomiju, navela je Merkelova.
Njemačka kancelarka je navela da je saradnja između Francuske i Njemačke „kamen temeljac” njemačke spoljne politike, rekla je njemačka kancelarka i dodala da Njemačka nema potrebe da mijenja svoj ekonomski kurs nakon pobjede Makrona na predsjedničkim izborima.
Njemačka vlada ocijenila je da je proevropski kurs, za koji se zalagao novoizabrani predsjednik Francuske Emanuel Makron tokom predizborne kampanje, dobar znak za buduću francusko-njemačku saradnju, prenio je AP.
„Makron predstavlja nadu miliona ljudi u Francuskoj, to je veoma jasno”, rekao je i portparol njemačke vlade Štefen Zajbert.
On je novinarima u Berlinu rekao da Makron, takođe, predstavlja nadu mnogih ljudi u Njemačkoj i mnogih ljudi širom Evrope.
Iako Makronova pobjeda predstavlja olakšanje za njemačku kancelarku Angelu Merkel, ona vrši pritisak na Njemačku da napravi ustupke po pitanju mjera štednje koje je zahtijevala od drugih u EU.
(RTS)
Evroskeptici u Britaniji zaziru odnovog francuskog predsjednika
LONDON – Evroskeptični krugovi u Velikoj Britaniji smatraju pobjedu Emanuela Makrona na izborima u Francuskoj lošom za britanske interese u pregovorima o Bregzitu.
„Zbog nove nade Francuske nadvio se oblak nad Bregzit”, navodi se na naslovnici lista Dejli telegraf, koji se protivi EU.
Ovaj desničarski dnevnik podsjeća da je Makron tokom predizborne kampanje upozorio da pregovori o Bregzitu „neće biti prijatna šetnja po parku” i obećao da će braniti integritet jedinstvenog evropskog tržišta.
Najmlađi francuski predsjednik je u pobjedničkom govoru preksinoć ponovio bez okolišanja da planira da „brani Evropu”, a u intervjuu za magazin Monokl u martu se predstavio kao pristalica „tvrdog Bregzita”, odnosno protivnik povlašćenog pristupa jedinstvenom tržištu za Veliku Britaniju.
Govoreći o odluci Britanaca da istupe iz EU, optužio je nekadašnjeg šefa antievropske partije Ukip Najdžela Faraža i ministra spoljnih poslova Britanije i pobornika Bregztia Borisa Džonsona da su „odgovorni za taj zločin”.
(Beta-AFP)